Romi u Republici Češkoj

Mnogi stručnjaci vjeruju da Romi (Cigani), koji čine oko 0,3 % stanovništva Češke, potječu iz Indije, ali još je uvijek neizvjesno kako su stigli u Srednju Europu u 15. stoljeću. Čim su stigli, gledali su ih kao “drukčije” i bili su odsječeni od ostatka društva, uglavnom zbog svojih različitih običaja, različite odjeće i svoga nomadskog načina života. Od svog dolaska trpe progon i diskriminaciju u Srednjoj Europi.

Mnogi ljudi u Republici Češkoj nevjerojatno su nepovjerljivi prema Romima, budući da su često upleteni u sitne zločine, poput krađe, a osim toga često ih se doživljava nesklonima da rade za život. Također je slučaj da mnogi Romi koji žive u Republici Češkoj nisu propisno obrazovani, a mnogi čak ne uspiju proći ni obaveznu fazu školovanja. Pogrešno je primijeniti stereotip na cijelu rasu, ali većina Čeha čula je priče o Romima koji čine zločine uvijek iznova. Naravno, neki Romi rade, ali uglavnom popunjavaju nekvalificirana i loše plaćena radna mjesta.

Progon Roma

U modernoj povijesti, progon Roma započeo je 1927, kada je donesen zakon o lutajućim Ciganima. Ovaj je zakon značio da se moraju prijaviti za dozvolu boravka preko noći i također se prijaviti za identifikaciju. Najmračnije doba za Rome, međutim, došlo je za vrijeme Drugog svjetskog rata, budući da su ih nacisti prisilili da rade u radnim logorima. Njih su kasnije zamijenili koncentracijski logori u Lety u Písku u Češkoj i Hodonín u Kunštátu u Moravskoj i mnogo je Roma umrlo u njima, od neuhranjenosti, bolesti ili brutalnosti. Mnogi su također prevezeni u nacističke logore smrti. Nakon rata ostalo je samo otprilike 300 čeških Roma, od populacije od otprilike 6500 prije rata. Često se gleda kao na sramotu češkog naroda što se o ovome praktički nije govorilo nakon završetka rata.

Komunistički preodgoj

Komunisti su napravili pokušaje tijekom svoje vladavine da integriraju Rome u središnje društvo, iako je način na koji su bili “odgojeni” snažno odstupao od komunističke ideologije. To znači da su njihove tradicije i jezik bili potisnuti i čak ih se poticalo da prestanu živjeti svojim nomadskim načinom života. Oduzeli su im njihova tradicionalna zanimanja, poput tkalaca, glazbenika i kovača i prisilili su ih da budu radnici, dok su ih istovremeno selili iz njihovih ruralnih krajeva u velike gradove. Tijekom komunističkog režima, Romi su djelomično integrirani u društvo, iako to nisu htjeli – čak su ih prisilili da pohađaju školu i sudjeluju u društvu kao cjelini.

Postkomunistički izazovi

Nakon pada komunizma, Romi su ostali bez bilo kakve podrške u društvu i bez ikoga tko bi se borio za njih. To je dovelo do toga da su djeci Roma često odbijali ulaz u mnoge redovne škole, a poslodavci su vrlo nerado dopuštali Romima da rade za njih.

Danas stopa nezaposlenosti Roma iznosi otprilike 70 % i velika ih većina čeških građana vidi kao pijanice i lopove. Često trpe nasilne napade samo zato što su Romi. Sad je slučaj da mnogi Romi napuštaju zemlju i odlaze u Kanadu ili zapadnu Europu da započnu novi život.

Ljudska prava i Romi

1998. sagrađen je zid u Ústí nad Labem s namjerom da se odvoji romsko stanovništvo grada od ostalih građana, što je donijelo sramotu čitavoj zemlji. To su snažno kritizirale skupine za ljudska prava i zid je srušen nakon kratkog vremena, ali ove skupine za ljudska prava još uvijek govore da se još puno toga mora napraviti u vezi s pravima romskog stanovništva.

Neonacističke skupine također napadaju pripadnike romske zajednice više nego ikada, i u Republici Češkoj i u susjednoj Slovačkoj. Mnogi ljudi također sumnjaju shvaćaju li policija i sudovi ovaj problem ozbiljno. Grupa za podršku Romima nazvana “Dženo” izjavila je u izvješću da romski jezik i kultura dobivaju potrebnu podršku, ali da je došlo do pada u kvaliteti stanovanja i radnih uvjeta u proteklih nekoliko godina. Također su izjavili da je ekstremizam zabrinjavajuće porastao.