Vyšehrad Tour
Vyšehrad nudi posjetiteljima Praga ugodnu, opuštenu šetnju koja traje oko dva do tri sata. Iako se nalazi blizu centra grada, bit ćete u mirnom okruženju izvan prometa. Zbog svog položaja na višoj stijeni neposredno iznad rijeke Vltave, pruža prekrasan panoramski pogled na dio Praga.
Vyšehrad, koji se ponekad naziva i ‘drugim dvorcem u Pragu’, još je jedan od lijepih dvoraca Češke Republike i izgrađen je u 10. stoljeću na brežuljku iznad rijeke Vltave. U sklopu dvorca nalazi se crkva sv. Pavla i sv. Petra, kao i groblje Vyšehrad na kojem se nalaze posmrtni ostaci mnogih poznatih osoba iz češke povijesti.
1. S terase ispred Palače kulture gledamo na krovove kuća u dolini Nusle. Iza njih se uzdiže gornji dio Nové Město (Novi grad). Jasno se mogu vidjeti njegove srednjovjekovne kamene utvrde koje su se izvorno protezale do Vyšehrada i dio baroknih zidanih utvrda. Iznad doline pogledom dominiraju dvije nove gradske crkve – s desne strane crkva Djevice Marije u Karlovcu, a s lijeve strane crkva sv. Apollinara.
2. Ulicom Na Bučance prilazimo ogromnoj, zidanoj utvrdi Vyšehrad. Međutim, to još nije stvarna tvrđava, već izbočene utvrde. (Vyšehrad stoji sa strmim liticama s tri strane. Samo tamo gdje mi stojimo tlo je ravno, zbog čega je tvrđava na zapadu zaštićena dvostrukim zidovima.) Prolazimo kroz Táborská Brána (Tabor Gate) kako bismo ušli u ulicu V pevnosti, uski rt gdje bi svaki napadač bio dobra meta. Dolazimo do ostataka gotičkih vrata iz vremena Karla IV – zvala su se špička i bila su jedna od najsjajnijih vrata. Manja kopija stoji u Petrřínu, gdje se nalazi zrcalni labirint. Gotički zid se proteže dalje od kapije, a vidljiv je ulaz u kazamat tvrđave koji su Francuzi izgradili 1742. godine. Konačno, hodamo do glavnih utvrda Vyšehrada, koje se otvaraju u zvjezdastu formaciju s obje strane staze. Zahvaljujući ovom sustavu, unakrsnu vatru branitelja lako su pokrivali svi napadači na ovom uskom putu.
3. Iza raskošnih Leopoldovih vrata, izgrađenih 1670. godine, stoji romanička rotonda sv. Martina, najstarija preostala građevina u Višehradu. Potječe iz vremena kralja Vratislava II nakon 1070. godine. U 15. stoljeću rotonda je stajala u središtu grada Vyšehrada. U njegovoj blizini nalazila se glavna tržnica s gradskom vijećnicom. Nakon osnutka tvrđave Vyšehrad služila je kao barutana, a kasnije kao ostava. Obnovljen je 1878. godine. S gomile iznad rotonde pruža se zanimljiv pogled na Prag s Novim gradom ispred. Međutim, mi ćemo skrenuti lijevo ulicom K Rotundě. S lijeve strane stoji neogotička zgrada Nového děkanství (Novi dekanat) [br. 1100/10], ukrašena znakom kapitularije Višehrad – ukrštenim ključevima.
4. S desne strane staze primjećujemo tri ulomka golemog stupa ugrađenog u obliku piramide. Možda bi to mogao biti stup za mjerenje vremena iz davnih vremena, a možda čak i obilježen pogansko kultno mjesto. Zove se Čertův sloup (Đavolji stup), a o njemu se priča sljedeća priča: jedan od višehradskih kanonika podlegao je kocki. Kako bi platio svoje dugove, okladio se s đavlom zvanim Zardan da će završiti svetu misu prije nego što vrag donese Vyšehradu stup iz crkve sv. Petra i Pavla u Rimu. Vrag je, naravno, prevario i dograbio jedan stup iz bliže crkve – Santa Maria in Trastevere (u čijoj kolonadi do danas nedostaje jedan stup). Zbog toga ga je sveti Petar nekoliko puta srušio u more, tako da je Zardan stigao do crkve točno kad je misa završila. Ljutito je bacio stup na krov crkve sv. Petra i Pavla dok nije propao u lađu, gdje je ostao dugo. Uporno se branila istina legende. Godine 1861. Višehradski rektor napisao je ove nedvosmislene riječi: “Đavao je donio stup iz Rima, i nije moguće govoriti ili vjerovati drugačije. Zardan, koji ga je nosio, morao je to znati bolje od ikoga.”
5. Na raskrižju kod granitne ploče s uklesanim tlocrtom utvrde Vyšehrad skrećemo lijevo na mjesto gdje se nekada nalazila romanička bazilika Sv. Vavrinec (Sv. Lovre) sagrađena u drugoj polovici 11. stoljeća. Oštećena je u Husitskim ratovima, a kasnije i kuća Staré děkanství (Stari dekanat) [br. 14/1] sagrađena je na njegovom mjestu. Također, ovdje je nekada bila Boleslavova kovnica novca. Temelji bazilike otvoreni su za javnost.
6. Nastavljamo dalje do zemljanih utvrda. Ovaj put otvara se pogled na druge dijelove Praga – Pankrác, Michle i Podolí. U daljini vidimo ogromnu zgradu Televizijskog centra u Kavči horyju. Prema legendi, upravo je s tog mjesta moćni čovjek Bivoj donio zloćudnu divlju svinju sve do Vyšehrada.
7. Sada dolazimo do razgledne terase iznad Vltave s koje se pruža poduži pogled na dolinu rijeke. Ovdje stojimo tamo gdje legenda kaže da je hrabri Horymír sa svojim konjem Šemíkom skočio u Vltavu.
8. Ogromna litica Vyšehrad iznad rijeke odavno je potaknula legendu sličnu onoj o Blaníku, gdje usnuli vitezovi čekaju vrijeme kada su češkom narodu najpotrebniji. Na stijeni su ostaci gotičke stražarske kule zvane Libuševo kupatilo. Praški Nijemci, kako bi potkopali dostojanstvo princeze Libuše, promovirali su legendu da se ovdje kupala sa svojim ljubavnicima i potom ih bacili niz liticu.
9. S terase se spuštamo na mjesto gdje je nekada stajala kneževska i kraljevska palača. S lijeve strane je drveni bunar s vitlom, do kojeg je 1140. godine vodio najstariji praški vodovod. Izašao je iz 4 km udaljenog bunara zvanog Jezerka u Michleu. Šetamo vrtovima parka s Myslbekovim kipovima nastalim na teme iz starih čeških legendi. Tu su dvostruki kipovi Lumíra i Songa, Ctirada i Šárke, Záboja i Slavoja te Přemysla i Libušea. Oni su, prije svega, stajali na Palackom mostu, ali su oštećeni u bombardiranju u veljači 1945., a potom su greškom prebačeni u Vyšehrad.
10. Crkva Svetog Petra i Pavla. Stojimo ispred kapitularne crkve sv. Petra i Pavla (Kostel sv. Petra a Pavla). Izvorno romanička crkva, u prošlom je stoljeću mnogo puta obnavljana od strane Josefa Mockera i Františeka Mikša u neogotičkom stilu. Unutar crkve nalazi se romanička kamena grobnica sv. Longina i lijepa srednjovjekovna slika Djevice Marije Dešťove (Djevice Marije od kiše) iz 1350. godine. S lijeve strane crkve možemo posjetiti legendarno višehradsko groblje, utemeljeno 1860. godine na inicijativu višegradskog župnika Václava Štulca. Danas je na groblju pokopano preko 600 istaknutih ličnosti češkog naroda. Nakon što ga pogledamo, možemo prošetati oko zida groblja u Štulcovy Sady (Štulčeve vrtove), koje krasi barokni konjički kip svetog Vaclava Jana Jiříja Bendla, koji je prvi stajao na Trgu Svetog Vaclava, a prebačen u Vyšehrad 1879. godine.
11. Od kipa svetog Vaclava spuštamo se do Brick ili Chotkova Brána (Chotek vrata), izgrađene između 1841. i 1842. u neoklasičnom stilu. Ovdje napuštamo Vyšehrad.
Kako doći do Vyšehrada?
Lako i brzo se stiže iz centra metro linijom ‘C’ do stanice ‘Vyšehrad’ (dvije stanice od Narodnog muzeja). Odatle je udaljeno oko 10 minuta hoda do glavnih vrata Vyšehrada. Obilazak kompleksa traje oko 2 do 3 sata.
